Mnogi pušači će na direktno pitanje zašto su počeli da puše odgovoriti sa kolebljivim "ne znam", ili "ne sećam se".
Pošto doktori ne spavaju, a i imaju ihahaj ideja :), dosetili su se i ovo da istraže....
Interesantno je da odvajanje (i eventualno - odsustvo) majke u detinjstvu ima jako veliki uticaj, posebno kod muškog sveta.
Ljudi koji su imali teška iskustva u detinjstvu imaju statistički bitnu, onako - baš posebno izraženu predsipoziciju da propuše.
Preciznije - da ranije propuše, da ne prekidaju nikad, i da postanu teški pušači.
Sledeći faktor od značaja su - karakteristike ličnosti.
Prema autorima studije, ljudi (oba pola) koji su ekstroverti, sa višim rezultatima testova po pitanju neuroza, nasilnog ponašanja i sličnog - takođe imaju značajno veću sklonost da propuše.
Depresija i depresivna stanja, gubitak interesovanja i slične pojave su više povezana sa gubitkom želje za prestankom pušenja nego što će dovesti do toga da ljudi propuše.
S druge strane - nije nađeno da postoji jasna, značajna povezanost između pušenja i stresnog, zahtevnog posla.
U nekim drugim studijama je nađeno da su manjak kontrole, loše upravljanje na poslu i slično uzrok povećanog broja popušenih cigareta (i to kod muškog sveta), ali druga povezanost nije dokazana.
Sledeći faktor od značaja je - socioekonomski status.
Osobe oba pola sa srednjim ili višim socioekonomskim statusom imaju bitno manje izglede da će propušiti u odnosu na ljude skromnijeg imovnog stanja i socijalnog statusa.
Izgleda da razlike u odnosu na pol ne postoje; ali treba da uzmete u obzir da govorimo o Holandiji, gde je drugačije socijalno ustrojstvo nego kod nas.
Tamo iste šanse da propuše imaju i momci i devojke - samo to čine iz različitih razloga: momci više pod pritiskom društva, a devojke više svojom odlukom.
Ukratko - najvećem riziku da propuše su izloženi mladi sa problematičnim detinjstvom, i osobe određenih psiholoških karakteristika.
Svi ostali faktori su značajniji za održavanje navike, i eventualni prestanak pušenja...
E, da: ovo istraživanje je rađeno na skoro 12.000 ljudi.
Nije šala.
Šta mislite - šta je na vas uticalo da propušite?
Ili - da ne propušite? :)
.....
Van Loon AJ, ijhus M, Surtees PG, Ormel J. Determinants of smoking status: cross-sectional data on smoking initiation and cessation. European Journal of Public Health. 2005;15(3):256–261.
Ilustracija: Essex1.com
Pošto doktori ne spavaju, a i imaju ihahaj ideja :), dosetili su se i ovo da istraže....
Interesantno je da odvajanje (i eventualno - odsustvo) majke u detinjstvu ima jako veliki uticaj, posebno kod muškog sveta.
Ljudi koji su imali teška iskustva u detinjstvu imaju statistički bitnu, onako - baš posebno izraženu predsipoziciju da propuše.
Preciznije - da ranije propuše, da ne prekidaju nikad, i da postanu teški pušači.
Sledeći faktor od značaja su - karakteristike ličnosti.
Prema autorima studije, ljudi (oba pola) koji su ekstroverti, sa višim rezultatima testova po pitanju neuroza, nasilnog ponašanja i sličnog - takođe imaju značajno veću sklonost da propuše.
Depresija i depresivna stanja, gubitak interesovanja i slične pojave su više povezana sa gubitkom želje za prestankom pušenja nego što će dovesti do toga da ljudi propuše.
S druge strane - nije nađeno da postoji jasna, značajna povezanost između pušenja i stresnog, zahtevnog posla.
U nekim drugim studijama je nađeno da su manjak kontrole, loše upravljanje na poslu i slično uzrok povećanog broja popušenih cigareta (i to kod muškog sveta), ali druga povezanost nije dokazana.
Sledeći faktor od značaja je - socioekonomski status.
Osobe oba pola sa srednjim ili višim socioekonomskim statusom imaju bitno manje izglede da će propušiti u odnosu na ljude skromnijeg imovnog stanja i socijalnog statusa.
Izgleda da razlike u odnosu na pol ne postoje; ali treba da uzmete u obzir da govorimo o Holandiji, gde je drugačije socijalno ustrojstvo nego kod nas.
Tamo iste šanse da propuše imaju i momci i devojke - samo to čine iz različitih razloga: momci više pod pritiskom društva, a devojke više svojom odlukom.
Ukratko - najvećem riziku da propuše su izloženi mladi sa problematičnim detinjstvom, i osobe određenih psiholoških karakteristika.
Svi ostali faktori su značajniji za održavanje navike, i eventualni prestanak pušenja...
E, da: ovo istraživanje je rađeno na skoro 12.000 ljudi.
Nije šala.
Šta mislite - šta je na vas uticalo da propušite?
Ili - da ne propušite? :)
.....
Van Loon AJ, ijhus M, Surtees PG, Ormel J. Determinants of smoking status: cross-sectional data on smoking initiation and cessation. European Journal of Public Health. 2005;15(3):256–261.
Ilustracija: Essex1.com
Ja sam statistička greška, izgleda. Po svemu ovome, kao ekstrovertna osoba sa hormonalnim poremećajem koji izaziva stanja slična depresiji i/ili neurozama, trebalo je do sad da pušim po tri kutije dnevno. Interesantno istraživanje.
OdgovoriIzbrišiDraga Iva,
OdgovoriIzbrišiti znaš i sama - sva javnozdravstvena istraživanja je teško preneti u drugi kontekst. Ovaj rad je metodološki vrlo značajan, zato sam ga i prepričala, ali kod nas bi verovatno malko drugačije to sve izgledalo, jer ipak nismo Holandija :).
A tebi svaka čast :).
Pozdrav i hvala što si došla :).