28. 06. 2011.

Šta je na vas uticalo da (ne)propušite?

Mnogi pušači će na direktno pitanje zašto su počeli da puše odgovoriti sa kolebljivim "ne znam", ili "ne sećam se".

Pošto doktori ne spavaju, a i imaju ihahaj ideja :), dosetili su se i ovo da istraže....

Interesantno je da odvajanje (i eventualno - odsustvo) majke u detinjstvu ima jako veliki uticaj, posebno kod muškog sveta.

Ljudi koji su imali teška iskustva u detinjstvu imaju statistički bitnu, onako - baš posebno izraženu predsipoziciju da propuše.
Preciznije - da ranije propuše, da ne prekidaju nikad, i da postanu teški pušači.

Sledeći faktor od značaja su - karakteristike ličnosti.
Prema autorima studije, ljudi (oba pola) koji su ekstroverti, sa višim rezultatima testova po pitanju neuroza, nasilnog ponašanja i sličnog - takođe imaju značajno veću sklonost da propuše.

Depresija i depresivna stanja, gubitak interesovanja i slične pojave su više povezana sa gubitkom želje za prestankom pušenja nego što će dovesti do toga da ljudi propuše.

S druge strane - nije nađeno da postoji jasna, značajna povezanost između pušenja i stresnog, zahtevnog posla.
U nekim drugim studijama je nađeno da su manjak kontrole, loše upravljanje na poslu i slično uzrok povećanog broja popušenih cigareta (i to kod muškog sveta), ali druga povezanost nije dokazana.

Sledeći faktor od značaja je - socioekonomski status.
Osobe oba pola sa srednjim ili višim socioekonomskim statusom imaju bitno manje izglede da će propušiti u odnosu na ljude skromnijeg imovnog stanja i socijalnog statusa.

Izgleda da razlike u odnosu na pol ne postoje; ali treba da uzmete u obzir da govorimo o Holandiji, gde je drugačije socijalno ustrojstvo nego kod nas.
Tamo iste šanse da propuše imaju i momci i devojke - samo to čine iz različitih razloga: momci više pod pritiskom društva, a devojke više svojom odlukom.

Ukratko - najvećem riziku da propuše su izloženi mladi sa problematičnim detinjstvom, i osobe određenih psiholoških karakteristika.
Svi ostali faktori su značajniji za održavanje navike, i eventualni prestanak pušenja...

E, da: ovo istraživanje je rađeno na skoro 12.000 ljudi.
Nije šala.

Šta mislite - šta je na vas uticalo da propušite?

Ili - da ne propušite? :)


.....

Van Loon AJ, ijhus M, Surtees PG, Ormel J. Determinants of smoking status: cross-sectional data on smoking initiation and cessation. European Journal of Public Health. 2005;15(3):256–261.



Ilustracija: Essex1.com






2 komentara:

  1. Ja sam statistička greška, izgleda. Po svemu ovome, kao ekstrovertna osoba sa hormonalnim poremećajem koji izaziva stanja slična depresiji i/ili neurozama, trebalo je do sad da pušim po tri kutije dnevno. Interesantno istraživanje.

    OdgovoriIzbriši
  2. Draga Iva,
    ti znaš i sama - sva javnozdravstvena istraživanja je teško preneti u drugi kontekst. Ovaj rad je metodološki vrlo značajan, zato sam ga i prepričala, ali kod nas bi verovatno malko drugačije to sve izgledalo, jer ipak nismo Holandija :).

    A tebi svaka čast :).
    Pozdrav i hvala što si došla :).

    OdgovoriIzbriši

Slobodno koristite HTML tagove...

LinkWithin

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...